Vidoje Blagojević je bio Komandant 1. Zvorničke pješadijske brigade Vojske Republike Srpske tokom napada na Srebrenicu. Njegova jedinica je opkolila jednu stranu grada, te podržala i učestvovala u vojnoj akciji. Blagojević je još jedan od zločinaca koji je u početku proglašen krivim za zločine povezane sa genocidom, ali je ta presuda promijenjena u žalbenom postupku. MKSJ je Blagojeviću zatvorsku kaznu smanjio sa 18 na 15 godina, te ga proglasio krivim za ratne zločine, i to za ubistva, progone i nehumana djela.
Slučajevi genocida u Srebrenici nisu jedini u kojem su presude visoko pozicioniranim vojnim licima promijenjene u žalbenom postupku. Naime, hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač su se također uspješno žalili na svoje osuđujuće presude za zločine nad Srbima u Hrvatskoj (Orentlicher, Some Kind of Justice). Reakcije žrtava pune nemira i razočarenja na ove odluke ističu općenito težak položaj međunarodnih krivičnih sudova da pronađu pravedan balans i osiguraju ispravne presude, uz osiguravanje prava i zaštite osuđenima.
U Blagojevićevom slučaju, a u određenoj mjeri i u slučaju Radislav Krstić, sudovi su na kraju našli razloge za sumnju da su osuđenici postupili sa genocidnom namjerom, jer su samo pružali sredstva osobama koje su zapravo počinile zločine. Blagojevićeva žalba je uvažena jer se njegovo „znanje o glavnim počiniocima genocidne namjere“ nije moglo dokazati (čak ni s obzirom na sve ostalo što je znao o ubistvima i prisilnom odvajanju muškaraca od žena i djece). Mnogi pravni stručnjaci su raspravljali o ovim odlukama dovodeći u pitanje pravna načela kojima se utvrđivanje nevinost i krivica u kontekstu genocida.
Više o ovom slučaju možete pronaći na web stranici MKSJ-a na https://www.icty.org/bcs/case/blagojevic_jokic
Više o zločinima počinjenim u Srebrenici možete pronaći na web stranici MKSJ-a na https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/bcs/jit_srebrenica_bcs.pdf
Projekt ,,Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudovaˮ su podržali Nacionalni Fond za Demokratiju (NED), Fond Sigrid Rousing i Fond Rockefeller Brothers, kroz redovno finansiranje Centra za postkonfliktna istraživanja.