''Izuzetno je važna današnja diskusija, prvenstveno u svjetlu naučenih lekcija. Sa ove tri organizacije mi smo realizovali i još uvijek realizujemo važne zajedničke projekte. Zahvaljujući projektu 'Memorijalni centar: Istina, dijalog, budućnost', koji provodimo uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, imamo priliku da pokrenemo ovakve teme, razgovaramo o dobrim praksama, prepoznamo koji su bili problemi od ranije te kako unaprijediti saradnju institucije sa organizacijama civilnog društva'', kazao je Zlatan Hajlovac, rukovodilac projekta ''Istina, dijalog, budućnost'' u okviru kojeg je današnji događaj i realiziran.
Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC) istakla je pozitivna iskustva saradnje na projektu ''Što te nema'', realizaciji Omladinskog kampa, izložbe ''Memento'' i projekta istraživanja presuda vezanih za genocid u Srebrenici.
''Imali smo dobru saradnju, posebno kroz uključivanje mladih ljudi u različite projekte Memorijalnog centra. Vrijedan iskorak je i činjenica da smo u našim programima imali učesnike i učesnice različitih nacionalnosti, a posebno što su u aktivnostima učestvovali ljudi iz lokalnih zajednica istočne Bosne. S tim u vezi, Memorijalni centar Srebrenica svakako treba razvijati osjećaj za način kako komuniciramo poruke i činjenice o genocidu prema generacijama koje dolaze, posebno i uvijek stavljajući naglasak na činjenice utvrđene pred Međunarodnim kriminalnim sudom za bivšu Jugoslaviju, napomenula je Šarić.
Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, istakla je profesionalnu saradnju sa zaposlenicima Memorijala, posebno u segmentu rada na aktivnostima bilježenja svjedočanstava vezanih za djetinjstvo za vrijeme opsade i genocida u Srebrenici. Denis Džidić iz BIRN-a je istakao postignute rezultate poput nedavne promocije video-sadržaja ''Životi iza polja smrti'', te izrazio nadu da će nastavak saradnje sa Memorijalnim centrom proći bez prepreka i većih izazova.
''Današnji skup nas je malo i vratio u različite periode 2020. godine, pokazao nam i koliko smo napredovali od projekta do projekta, ali i ukazao na čemu još treba da radimo. Važno je za naše partnere da planiramo više unaprijed, da imamo jasan raspored odgovornosti i komunikacije, te da razumijemo da vanjski saradnici i vanjske organizacije mogu dati svoj doprinos rastu Memorijalnog centra, a samim tim i podizanju svijesti o genocidu u Srebrenici. I ovim današnjim skupom smo pokazali da možemo i moramo biti pioniri u naprednom i otvorenom komuniciranju o tome gdje smo bili, gdje smo sada i gdje kao institucija želimo da budemo. Samo tako ćemo postići napredak'', zaključio je Hasan Hasanović, kustos muzeja Memorijalnog centra.